19.05.2022.

komentari Miodrag Šajatović: Sedam faza inflacije

Rast cijena pojavni je oblik nagomilanih neravnoteža dodatno povećanih ratom u Ukrajini i ekonomskim sukobom između Zapada i Rusije. Inflacija se obično razvija u sedam faza. Tek smo u drugoj

U jednoj ovdašnjoj banci već neko vrijeme analiziraju poslovne klijente. Scenarij polazi od pretpostavke da bi tvrtka klijentica u kratkom roku ostala bez dvadeset posto prihoda i očekivane dobiti (realno, kad bi se izbio utjecaj inflacije). Prva je pomisao da bankari to rade da bi znali komu na vrijeme zavrnuti pipu i početi naplaćivati posuđeno. Međutim, glavni je razlog drukčiji. Bankari su uočili da dio klijenata bježi od promišljanja crnih scenarija. Mnoge uprave tvrtki još ne osjećaju usporavanje. Potražnju za svojom robom ili uslugama jedva uspijevaju zadovoljiti, a više troškove sirovina i repromaterijala bez problema prevaljuju na kupce. Pa bankari preventivno privode klijente na 'obavijesne razgovore' i pokušavaju ih potaknuti na oprez i na procedure za trenutak 'razbij staklo i pročitaj upute'. Problem je ako uputa nema.

I zaista, nakon prvoga šoka i ovdašnje poslovično brze kratkoročne snalažljivosti mnogim poduzetnicima i menadžerima čini se da je najgore prošlo. Nabava ipak uspijeva nabavljati, a atomski rat nije počeo. Super ako je tako, no iskustvo kaže da je ovo ipak samo zatišje. Koje može potrajati i do posljednjega kvartala 2022. Nakon toga treba računati na vremena kad cvrčci više neće moći bezbrižno svirati na drvetu.

Četiri godine rata?
Ratni sukobi nekako u prosjeku traju četiri godine. Ako se poklope zvijezde, možda završe u dvije godine. Izgledi da rat u Ukrajini brzo završi – pobjedom jedne ili druge strane ili uspješnim pregovorima – iznose, recimo, deset posto. Realno, devedeset su posto izgledi da će se međusobno iscrpljivanje mjeriti u godinama, a ne mjesecima.

Neravnoteže koje su postojale, ali su se sukobom između Zapada i Rusije zbog Ukrajine izrazito povećale, prije svega će se ogledati u inflaciji. Inflacija je, među ostalim, pojavni oblik nagomilanih tektonskih ekonomskih neravnoteža. A rast cijena ima faze. Koje se moraju odigrati.

Pojednostavnjeno, prva je faza kad inflacija bukne i približi se godišnjoj razini rasta cijena od osam do deset posto. U drugoj fazi vlasti reda radi, da se ne kaže da ništa ne rade, odigraju predstavu sa zamrzavanjem cijena. Većina tvrtki povećanu cijenu inputa uspijeva nadoknaditi višim cijenama ispostavljenima kupcima. Srednji i viši sloj krajnjih potrošača osjeti rast cijena kao blagu nelagodu. Najsiromašniji osjećaju udar, prestravljeni su, ali tiho trpe.

U trećoj fazi inflacija jača, kupci smanjuju potrošnju. U četvrtoj fazi proizvođači smanjuju proizvodnju, ali nastavljaju pokušavati prevaliti trošak na preostale kupce. U petoj fazi u branšama počinju posustajati najneotporniji igrači. Na domaće tržište stiže dodatna ponuda inokonkurenata koji pokušavaju nadoknaditi gubitke na domicilnom tržištu. Sve je više stečajeva, rokovi plaćanja se produljuju… U šestoj fazi počinju socijalni buntovi. Političari dižu plaće javnom sektoru zadužujući državu i opet zamrzavaju cijene. Javljaju se i nestašice. U sedmoj fazi, kad više ništa ne pomaže, vlasti smanjuju tiskanje novca, dižu realne kamate, hlade potražnju, mire se s recesijom samo da svedu inflaciju u političko-socijalno prihvatljive okvire.

Sve to traje, pa onda i inflacija traje četiri godine, baš kao i ratovi. Ispada da majka priroda, kad su u pitanju virusi, ispuše pandemiju (ili bar dopusti pauzu) u dvije godine i efikasnija je od ljudskog društva i njegovih izuma: rata i inflacije.

Reformom protiv reformi
Ako se vratimo onoj bankarskoj analizi koliko su im klijenti otporni na inflaciju, stagflaciju ili recesiju, ispada da su mnoge tvrtke, posebno proizvodne i izvozno orijentirane, dosta otporne. Tko je od 2015., uz umjerenu bankarsku pomoć, investirao realno ostvarenu dobit u moderne kapacitete, danas ima narudžbe koje jedva uspijeva izvršiti. Kad počne usporavanje, narudžbe će pasti, ali kapaciteti će biti iskorišteni u optimalnom postotku. Oni koji nisu iskoristili 'debele' godine (koje nisu tako izgledale, ali su to bile), imat će jako sužen manevarski prostor. Svaka inflacija završi serijom stečajeva.

Naravno, neizbježno je pitanje što biznis može očekivati od države. Ne treba se mnogo nadati. Primjera radi, na brzinu je donesena gomila formalnih reformskih zakona kako bi se povuklo 700 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. I time su dvostruko zakočene reforme. Zakoni su mlaka vodica, a 700 milijuna eura bit će iskorišteno za krpanje proračunskih rupa i odgodu reformi. Inflacija je došla i proći će, ali godišnje stope rasta hrvatskog BDP-a i dalje će biti samo oko tri posto.

www.lider.media

Index - 08.09.2021.
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%

Najveći rast - 08.09.2021.
VIRO 94,50 11,18%
THNK 237,00 5,80%
ULPL 62,00 5,08%
ULJN 1,09 1,87%
IKBA 1.350,00 1,50%

Najveći pad - 08.09.2021.
KRAS 705,00 -5,37%
IGH 143,00 -4,03%
ATPL 441,00 -2,86%
VART 18,20 -2,15%
JDRN 14,70 -2,00%

Tečajna lista - 12.03.2014.
EUR 7.652669
CHF 6.282979
USD 5.527787